Dvorac Bosiljevo i tužna plemićka priča
Koliko ste puta prošli autoputom Split – Zagreb, nesvjesni da se u gustoj šumi krije nekadašnji bajkoviti dvorac Bosiljevo? Ovaj nekadašnji ponos obitelji Frankopan danas je tek sjena prošle slave. Propada u tišini, zarobljen u sudskim sporovima, kao da se srami svoje sudbine.
Zaboravljena ljepota plemićke prošlosti
Dvorac Bosiljevo nije samo povijesna građevina, on je simbol zaboravljene baštine, spomenik nebrige i nostalgije za vremenima kada su hrvatski dvorci bili ponos, a ne ruševine. Ako vas privlače skrivena i misteriozna mjesta, nastavite čitati jer otkrit ćete priču o dvorcu koji se još uvijek iako uništen, graciozno uzdiže iz šumarka.
Povijest dvorca Bosiljevo – Od plemićke moći do zaborava
1344. – Prvi pisani trag o Bosiljevu kao tvrđavi na strateškom položaju.
16. i 17. stoljeće – Dvorac doseže svoj vrhunac pod Frankopanima, jednoj od najmoćnijih plemićkih obitelji u Hrvatskoj.
1671. – Nakon Frankopanske urote, Bosiljevo pada u ruke Habsburgovaca.
19. stoljeće – Vlasnici ga obnavljaju u duhu romantizma, dodajući mu bajkoviti izgled.
20. stoljeće – Nacionalizacija, zapuštanje i propadanje.
Danas – Dvorac je predmet sudskih sporova i propada pred našim očima.
Tužna priča grofa Petra Zrinskog i grofice Ane Katarine Frankopan
Karlovačka utvrda krije brojne tajne i uspomene na burnu hrvatsku prošlost. Ovaj su živopisni kraj i njegovu povijestkroz stoljeća obilježile hrvatske loze Zrinskih i Frankopana. Povijest ovih dviju obitelji isprepletena je spletom političkih i vojnih intriga, činovima veličanstvenog junaštva, ali i neizbježnim obiteljskim tragedijama, usponima i padovima, kao i velikim ljubavima koje su oblikovale njihovu sudbinu. Za vrijeme kovanja zavjere protiv bečkoga dvora, Ana Katarina je stajala uz bok svome suprugu i bratu, preuzimajući na sebe brojne obaveze i povjerljive urotničke zadatke. Ostati će zapisana u hrvatskoj povijesti kao inteligentna, prelijepa žena puna rodoljubnog i domoljubnog žara, spisateljica i književnica britkog i oštrog uma, mecena umjetnosti i kulture, gorda banica i grofica te vješta urotnica uvijek vjerna obitelji, narodu i Domovini. Upravo Anu Katarinu povijesni spisi spominju kao začetnicu urote te jednu od ključnih osoba u zrinsko-frankopanskoj zavjeri.
Prisan i skladan odnos bana Petra i banice Ane Katarine može se iščitati iz jednog od najtužnijih pisama hrvatske povijesti, pisma koje je Petar Zrinski napisao svojoj ljubavi netom prije nego što će biti pogubljen odsijecanjem glave, zajedno s njezinim bratom. U isto vrijeme i Fran Krsto piše pismo prepuno emocija svojoj voljenoj supruzi Juliji.
„Moje drago serce. Nimaj se žalostiti zverhu ovoga moga pisma niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikaj še naukupe tvojemu Bratcu. Danas smo mi jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči ako sam te v čem zbantuval ali ti se v čem zameril (koje ja dobro znam) oprosti mi. Budi bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan niti se plašim. Ja se ufam v Boga vsamogučega koji me je na ovom svitu ponizil, da se tulikaj še mene hoče miluvati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra dojti ufam se) da se mi naukupa pred njegovem svetem thronušem v dike vekovečne sastanemo. Veče ništar ne znam ti pisati, niti za sina za druga do končanja našega siromaštva. Ja sam vse na Božju volju ostavil. Ti se ništar nej žalosti ar je to tak moralo biti. V Novom Mestu pred zadnjim dnevom mojega zaživljenja, 29 dan aprila meseca o sedme ore podvečer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s moju kčerju Auroru Veroniku blagoslovi. Groff Zrini Petar. “
Bosiljevo – Dvorac koji više tuguje nego priča bajke
Obično dvorci inspiriraju na bajkovite priče i maštanja, ali Bosiljevo ostavlja sasvim drugačiji dojam. Gledajući njegove ruševine, osjetit ćete ne samo prošlost, već i tugu grofice Ane Katarine. Dok sudske bitke traju, priroda uzima ono što joj pripada.
