Neke lokacije vas očaraju na prvi dolazak, ali još su posebnije one koje vas zovu da im se vraćate. Za mene, Golubinjak je upravo takav, park šuma koju posjećujem kao kakvo svetište, dva puta godišnje, i nikada mi nije dosta.
Da, da 😁i ovo je Hrvatska! Nisu hramovi u Indoneziji niti skrivena naselja Maja. Ovo monumentalno zdanje je mlinica Žakalj, nekadašnja perjanica riječke industrije, danas mistična ruševina koja oduzima dah. Kad kažemo mlinica, većina pomisli na simpatičnu drvenu kućicu uz potočić. No, Žakalj je sve suprotno od toga, ogroman, veličanstven, industrijski div iz 19. stoljeća koji je nekoć hranio Europu i svijet.
Staza je ime dobila zahvaljujući originalnim markacijama načinjenima od ambalaže jogurta, koju su entuzijasti nataknuli na još mlade grančice, omogućujući im da rastu zajedno s prirodom. S vremenom, te improvizirane oznake postale su simbol ovog nesvakidašnjeg puta kroz planinske vrhove i proplanke Dinare.
Dobilo je ime po Tugi, Buginoj sestri i jednoj od sedmero vođa hrvatskih plemena.
Iz nekih meni nepoznatih razloga ovaj otok se rijetko kad spominje i još rijeđe posjećuje. Ovaj slatkiš južno od Šibenika površinom je manji od pola četvornog kilometra, prosječna nadmorska visina mu je tek 1,25 metara, a od kopna ga dijeli svega tristotinjak metara. Nekada je bio poznat kao centar spužvarstva i ronilačke tradicije, a danas na njemu živi oko 200 stanovnika, no priče koje nosi puno su veće od samog otoka.
Zamislite mjesto gdje nema automobila, gdje su bicikli i trokolice glavno prijevozno sredstvo, gdje mirisi borova, lavande i soli ispunjavaju zrak, a more je čisto i bistro kao staklo. Jeste?
Kad zatvoriš oči, opustiš se i netko ti nježno prstima prijeđe uzduž kralježnice – naježiš se od ugode.Upravo takav osjećaj bude grebeni planina. Kralježnice koje povezuju vrhove, pružaju fantastične vidike i nose priče stopa koje su njima kročile.
Postoje staze koje vode tijelo, i postoje one koje vode dušu. Tatekov planinarski put „Malog princa” upravo je takav, jedinstven spoj planinskih vidika i bezvremenskih misli koje ostavljaju trag.
Na jugoistočnom dijelu Velebita, daleko od poznatih i „razvikanih“ staza, krije se planina Tremzina. Rijetki je posjećuju, a nudi sve ono zbog čega volimo planinarenje: vidike koji ostavljaju bez daha, divlju prirodu i potpuni mir. Dok većina planinara bira okolne poznate vrhove poput Svetog Brda, Crnopca ili Poštaka, Tremzina ostaje u sjeni velikih imena. No, upravo ta činjenica čini je posebnom. Ako ste spremni izaći izvan zone komfora i istražiti manje poznate staze, ova planina mogla bi postati vaše novo omiljeno mjesto.
Sve najbolje od Dalmacije u jednom kadru. Ovo je definitivno Jedan od najljepših vidikovaca u Dalmaciji . Kamene gromade što su se nadvile nad Omišem, Cetina, Biokovo, beskrajno plavetnilo što se proteže tamo daaaleko do horizonta, gdje se nebo i more ljube i spajaju u jedno.
Planinarenje je uvijek spoj avanture i otkrivanja zanimljivih priča, a neki toponimi dodatno obogaćuju iskustvo. Kita Gaćešina jedno je od onih mjesta koja ostaju urezana u sjećanje – ne samo zbog spektakularnih vidika, već i zbog imena koje izaziva osmijeh, znatiželju i ponešto crvenih obraza.
Koliko ste puta prošli autoputom Split – Zagreb, nesvjesni da se u gustoj šumi krije nekadašnji bajkoviti dvorac Bosiljevo? Ovaj nekadašnji ponos obitelji Frankopan danas je tek sjena prošle slave. Propada u tišini, zarobljen u sudskim sporovima, kao da se srami svoje sudbine.
Da bi ova web-stranica mogla pravilno funkcionirati i da bismo unaprijedili vaše korisničko iskustvo, koristimo kolačiće. Više informacija potražite u našoj Politici kolačića.
Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcionalnosti. Bez ovih kolačića, web-stranica ne može pravilno funkcionirati, a isključiti ih možete mijenjanjem postavki u svome web-pregledniku.
